Euro je kao valuta uveden još 1999. godine u zemljama Europske unije kako bi ga države članice koristile za međusobnu monetarnu razmjenu, pa su ispočetka zadržale i svoje domaće valute. S vremenom su se počele prebacivati isključivo na euro, a njegova se upotreba počela širiti u sve sfere ekonomije i gospodarstva.
Danas je ovo jedna od najvažnijih svjetskih valuta, a koristi se u 19 zemalja članica Europske unije te kao sekundarna valuta u brojnim drugim državama.
Kao valuta stvorena kako bi dovela do rasta, razvoja, ekonomske integracije te stabilnosti tržišta, za euro možemo sa sigurnošću reći kako potencira trgovanje, ulaganje i međusobnu podršku među zemljama.
Upravo se ovaj aspekt naglašava u zadnje vrijeme, otkako je najavljeno da euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj od 01. siječnja 2023. godine. Vlada obećava pad kamatnih stopa, povećanje stranih ulaganja i općenit rast životnog standarda. No, trgovci ipak strahuju od onih negativnih posljedica, zajedno s potrošačima.
Zašto je tome tako i koje nas sve promjene očekuju u području trgovine s uvođenjem eura?
Od 5. rujna 2022. godine kreće senzibilizacija građana na euro, i to tako što se uvodi dvojno iskazivanje cijena. One će se prikazivati i u kunama i u eurima (prema tečaju 7,53). Na ovaj će način građani imati jasniju sliku o točnom omjeru između kune i eura, a takvo iskazivanje trajat će do kraja 2023. godine. Prema smjernicama vlade, a koje su određene novim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, dvojne se cijene moraju iskazivati na:
Ipak, od ovakvog iskazivanja cijena oslobođeni su:
Što se samog plaćanja tiče, trgovci su obvezni od 01.01.2023. do 14.01.2023. primati plaćanja i u kunama i u eurima, no povrat novaca vršiti u eurima prema takozvanom dvojnom optjecaju.
Iskustva država koje su prethodno uvodile euro potvrđuju rast cijena prvih par godina nakon valutne promjene – recentni primjeri su Slovenija, Slovačka i baltičke zemlje. Dodajmo tome i generalni porast cijena proizvoda, energenata, hrane, sirovina i usluga, kao i inflaciju uzrokovanih pandemijom Covid-19 te ratom u Ukrajini, i vidjet ćemo valjan razlog za zabrinutost.
Ipak, istraživanja su pokazala kako je u zemljama koje su uvodile euro zapravo bila ključna percepcija građana o rastu cijena – naime, plaće su rasle puno više negoli rast cijena proizvoda i usluga.
Jedno je sigurno: cijene će svakako rasti zajedno s nezadovoljstvom kupaca i potrošača, a prodavači će ih morati povisivati sukladno generalnom stanju tržišta. S obzirom da čak i osobe na vodećim pozicijama savjetuju kupcima da odu tamo gdje prodavači još nisu digli cijene, ovo bi mogao biti posebno zahtjevan proces.
Od svih noviteta koji se odnose na prodavače u zadnje vrijeme, vjerojatno najviše buni novo komuniciranje popusta na proizvode i usluge. Naime, država je ovim pravilnikom uvela zakone kojima se želi spriječiti tzv. „lažne popuste“. Svima je vjerojatno već poznat scenarij u kojem određeni prodavači prvo povise svoje cijene, da bi ih potom snizili.
Upravo se iz ovog razloga po novom zahtjeva da se, uz sniženu cijenu, istakne i najniža cijena tog proizvoda u periodu od 30 dana prije snižavanja.
Dakle, ako je cijena vašeg proizvoda sa 700 kuna snižena na 400 kuna, uz to morate dopisati i najnižu cijenu koju je proizvod imao 30 dana prije nego što ste krenuli s akcijom. Ako je to i dalje bilo 700 kuna, kupci će biti sretni. Ako je to bilo 500 kuna, znat će da ste prethodno digli cijene s ciljem „poboljšanja“ sniženja.
Jasno je da promjena hrvatske valute donosi mnoštvo promjena i prilagodbi u trgovine, i one fizičke i one koje posluju putem interneta. Za potonje je važno da na vrijeme krenu s ažuriranjem svog web shopa kako bi se prilagodili novom zakonu.
Ako ste jedan od njih i potrebna vam je pomoć, kontaktirajte nas i rado ćemo vas uskladiti sa zahtjevima zakona i tržišta!
Jeste li spremni za viši nivo poslovanja? Kontaktirajte nas i krenimo zajedno u digitalnu budućnost!
